Vina s kamenite podloge pozicije Punta Skala donose profinjene arome autohtonih vrsta grožđa te radost za nepce i duh
Prije sedam godina krenula je jedna nesvakidašnja priča vinogradara i vinara iz Kraljevskih vinograda pokraj Zadra. Poslovna ideja sadnje autohtonih sorti grožđa na južnoj padini iznad Petrčana realizirana je uspješno na jednom od najljepših položaja u sjevernoj Dalmaciji.
Kraljevski vinogradi u sjevernoj Dalmaciji
Pozicija Punta Skala nalazi se 12 kilometara sjeverozapadno od grada Zadra, neposredno pored mora. Na južnima padinama, s nagibom od 10%, vinogradi su smješteni na osam do 50 metara nadmorske visine, što ih čini idealnima za uzgoj vinove loze.
Samo ime Kraljevski vinogradi referira se na priču koja datira još iz 1066. godine, kada je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. zemlju darovao novoutemeljenom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru. Naime, benediktinski samostan je 870 godina imao u posjedu vinograde, čija je tradicija nasilno prekinuta zbog agrarne reforme.
‘Dolaskom nove hrvatske države vraćen je dio zemljišta, koji smo uzeli u višegodišnju koncesiju te smo do travnja 2011. godine zasadili novi nasad u kamenu, čime smo ponovo udahnuli život Kraljevskim vinogradima, koji svjedoče o 877 godina dugoj tradiciji i ljubavi prema vinu’, objasnio nam je realizator projekta i suvlasnik Kraljevskih vinograda Milenko Rajić.
Vinogradi s autohtonim sortama: pošip, plavac mali i crljenak
Ukupno je posađeno 300.000 trsova vinove loze od koje se može proizvesti do 150.000 butelja vrhunskog vina iz kamena. Tlo, pretežno kamenito, napravljeno je tako da se s teškim bagerima kopalo do metra dubine i potom usitnjavalo specijalnim strojevima za drobljenje kamena na oblike veličine šake.
Na tako pripremljenu podlogu posađene su tri autohtone sorte grožđa: pošip – bijelo, te plavac mali i crljenak – crveno. Zašto su se opredijelili za ovakav uzgoj vinove loze, objasnio nam je suvlasnik i direktor vinarije Zoran Pantalon: ‘Škrta zemlja daje malo plodova, ali vrhunske kvalitete koja se ne može dobiti na drugom tlu. Grožđe iz kamenog vinograda i izvrstan okus vina plod su posebne mikroklime, njegova položaja uz more i cjelodnevne izravne izloženosti suncu, s prosječno 2.600 sati godišnje, odnosno izloženosti grožđa trostrukoj insolaciji od sunca, mora i kamena.’
Prvo bijelo vino – pošip napravljeno u vinariji okrunilo se priznanjem kao najbolje mlado bijelo vino na Sabatini. Nakon toga su uslijedile tri regionalne nagrade za najbolje bijelo vino u prodaji, a zadnje dvije godine i tri srebrne medalje za kvalitetu na najprestižnijem svjetskom natjecanju Decanter u Londonu.
Kraljevski vinogradi u Japanu
Vrhunska kvaliteta vina, koje krasi svježina, mineralnost i voćnost, brzo je našla svoje kupce diljem svijeta, ali i u bogatom Japanu, gdje Kraljevski vinogradi izvoze već četiri godine i sada su najveći izvoznici vina iz Hrvatske u tu zemlju.
‘Preporuka naših prijatelja, Ane i Paula Novosela, kapetana iz Zadra, dovela nas je do poslovnog partnera, inače uvoznika vina iz 27 zemalja svijeta. Zatim smo na dva najveća sajma hrane i pića u Tokiju prezentirali naša vina, ali i vina još četiri hrvatske vinarije. Nakon čega su uslijedili dolasci nekoliko grupa distributera iz Japana u obilazak vinograda i vinarije, kao i naši odlasci na prezentacije vina u Japan. Danas se naša vina nalaze u najprestižnijem poslovnom klubu Tsunamachi mitsui u Tokiju i drugim restoranima, a kušala ih je i japanska carska obitelj’, kazao nam je gospodin Rajić, jedan od realizatora ovog projekta.
Poslovna suradnja se nastavila izvozom sadnica hrvatskih autohtonih sorti grožđa (plavac mali, pošip, maraština, debit i druge) koje se pripremaju za sadnju naredne godine u Japanu. ‘U Japanu će se, u posebnim uvjetima koji omogućuju uzgoj vinove loze u stakleniku, uzgajati plavac mali i pošip. Kako slučaj ne bismo prepustili samo eksperimentu, dva japanska studenta su na jednogodišnjoj edukaciji u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu, dok će stručnu praksu odraditi kod nas u vinogradima na Punta Skali’, istaknuo je Rajić.
Svježa i mirisna vina, uparena s autohtonim jelima, mogu se degustirati u konobi u sklopu vinograda
Sve ovo je s posebnim žarom pomogla Jelena Yamasaki, osnivačica JCEA Japansko-hrvatskog društva razmjene iz Osake, pritom kazavši: ‘Naše autohtone sorte grožđa se uzgajaju u Japanu, a njihovi studenti se educiraju u Hrvatskoj, odnosno izvozimo i robu i pamet.’
Povijesna priča Kraljevskih vinograda se nastavlja zahvaljujući našim sugovornicima koji su ljubav i strast prema kvaliteti utkali u svaku kap ovog vina, baš kao nekada kada je sv. Benedikt, nebeski zaštitnik Europe, svim bolesnim ljudima savjetovao da za ozdravljenje dnevno popiju pola litre vina. Postanite dio povijesti i uživajte u intenzivnoj aromi vina s notom kamena na kojem grožđe kupi blagodati ugodne mediteranske klime.
Fotografije Kraljevski vinogradi
