U potrazi za Kairosovim čuperkom

by Yachts Croatia

Istodobno malen, osebujan, plemićki i težački, obrtnički i ribarski, Trogir je jedan od onih gradova za koje se čini da postoje oduvijek

Mjesto u kojem se alkemijski prepleću legende i stvarnost, a svoje vrijeme kao da je prestalo brojiti još za srednjeg vijeka – jest Trogir. Kamena je prijestolnica srednjeg Jadrana, položena u neveliki morski tjesnac, a starija i od Splita i od Dubrovnika. Naime, pod korom ovog drevnog grada pronađeni su ostaci lončarije stari 2000 godina prije Krista, a nedaleko u zaleđu, u Trapljenim Docima, prije točno 30 godina nađeno je sitno kremeno oružje kojim je, valjda, nekakav neandertalac prije 45.000 godina po okolnim trogirskim brdima i brežuljcima natjeravao divljač i konkurenciju kod pripadnica ljepšeg spola.
Arhitektura plemićkih palača, brojnih utvrda, crkvica i kojekakvih drugih drevnih građevina koje čine trogirsku jezgru, a kad se tome pridodaju bezvremenske priče i legende ovog dvorca na moru, neodoljivo Trogiru privlače putnike kroz vrijeme – jer dolazak u Trogir, odlazak je u prošlost. Doživljaj će vam upotpuniti mali povijesni hoteli koji se sve više preuređuju iz starih palača i kuća. Zađete li, pak, u trogirske stare srednjovjekovne zidine i ulice, a trebate 365 koraka da ga propješačite poprijeko te dvostruko više po dužini, kako su premjerili stari stanovnici, čini se kao da će vas dočekati dokono plemstvo ili barem za rukav povući kakav paž. U spomen na uzlet koji je taj grad imao u XIII. i XIV. stoljeću, sredinom proljeća se održava Srednjovjekovni festival s prikazima drevnih zanata, jela i pića, s kostimiranim uličnim zabavljačima, viteškim igrama i sviračima medijevalne glazbe, koje upriličuju udruge zaljubljenika u ‘uvijek bolju prošlost’.
Nemojte se začuditi ako vas u šetnji starom jezgrom očeše Kairos, grčki bog sretnog trenutka, jer on, prema legendi, proleti Trogirom kad mu dosadi izležavati se na reljefu čuvene škole grčkog kipara Lizipa iz 4. stoljeća p.Kr. koji se čuva u benediktinskom samostanu sv. Nikole.

Trogir

Za prošetati poprijeko s jednog kraja Trogira na drugi treba vam točno 365 koraka

Otkriven je 1928. godine u trošnoj kući obitelji Stanošević, a postoji priča da je tim mramornim reljefom, kakva postoje još dva u svijetu, trogirska domaćica pritiskala kacu sa slanim srdelama ne sluteći o kakvom se blagu radi. Kako bilo, Kairosa, najmlađeg Zeusova sina, ako vam se pruži prilika, valja uhvatiti za čuperak, jer onda ćete tek doživjeti sreću kakva vam se dogodi samo jednom u životu. 
‘Taj reljef nije pronađen bilo gdje, već u kući kancelara ugarskog kraljevstva. Radi se o nalazu svjetskog nivoa, a možda ga je jedan od tih Stanoševića na kakvom diplomatskom putovanju kupio negdje u Maloj Aziji. Između dva rata otkrio ga je Roko Slade-Šilović, ljekarnik, konzervator i osnivač Društva za zaštitu starina u Trogiru, a potom ga je ondašnji direktor Arheološkog muzeja u Splitu Mihovil Abramić znanstveni opisao u članku koji je i dandanas aktualan. Taj reljef iz doba helenizma simbolizira želju da se uhvati ono neuhvatljivo, taj čuperak sreće Kairosa koji ima malena krila na nogama i leđima, te prolijeće negdje oko nas’, kazao je trogirski kroničar i povjesničar prof. dr. Ivo Babić.
Želite li, pak, ljubav sa svojom drugom polovicom učiniti trajnom i doživotnom, onda se morate, kako kaže još jedna trogirska legenda, poljubiti kod ‘drveta ljubavi’. Radi se o neobično položenom i izraslom stablu gdje su od davnina Trogirani dolazili ljubovati u skrovitosti njegove krošnje.
Trogir su podigli kao naselje Tragurion grčki trgovci pridošli s otoka Visa 380 godine prije Krista, a od tada su ga dobrano obilježili i brojni drugi europski osvajači, svojatajući ga, ali i dajući mu nešto svoje. Stara jezgra prepuna je povijesnih palača, crkvica, plemićkih, trgovačkih i obrtničkih kuća te je posve uvrštena u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine, a nalazi se na oko 500 metara dugom i oko 250 metara širokom otočiću, uglavljenom između kopna i otoka Čiova, za koje se drži trima mostićima, od kojih je jedan pješački. S istoka Trogira je Kaštelanski zaljev, koji je nekoć nosio ime Salonitanski po rimskoj prijestolnici Saloni čiji su ostaci porazbacani uz današnji Solin. Dok su u Trogiru stolovali Rimljani, car Klaudije je dao tamo sagraditi vile za svoje rashodovane vojskovođe. Svidio se Trogir i mađarskom kralju Beli IV. iz dinastije Arpadovića, koji je u njemu 1242. godine potražio skrovište bježeći pred krvožednim Tatarima, pa se u strahu za život otisnuo i na sitni otočić u trogirskom arhipelagu kamo su plemići dolazili loviti zečeve. Tatari su otišli, Bela je preživio, te Trogirane obasuo poklonima i privilegijima, a oni su u spomen na ugarskog kralja otočić na kojem se skrivao nazvali Kraljevac.

Trogir

Čim u Trogiru krenete raskopavati kakve stare podrume ili temelje kuća, izroni nekakvo arheološko nalazište

Na jugozapadnom dijelu obale starog Trogira od kraja 14. stoljeća uzdiže se tvrđava Kamerlengo, a naziv joj je dobrano ‘birokratski’ jer ga duguje državnim blagajnicima Mletačke Republike (Camerlenghi del Comun) koji su u utvrdi živjeli i vodili financijske poslove. Danas je ta utvrda pozornica i kulisa za brojne koncerte, predstave i slična događanja na otvorenom, a u kolovozu će šesti put ugostiti Moondance festival s renominiranim svjetskim i domaćim techno DJ-evima.
Ljubitelje starine osvojit će i središnji gradski trg s kojeg se izdiže katedrala sv. Lovre, monumentalna građevina u kojoj se miješaju romanika, gotika, renesansa i barok jer je građena od 1213. do 1589. godine, dakle, više od tri stoljeća. Na njezinu ulazu je remek-djelo romaničko-gotičke skulpture – portal Majstora Radovana iz 1240. godine, najznačajnijeg hrvatskog srednjovjekovnog kipara i arhitekta. U istom je krugu Gradska loža odakle se knez obraćao stanovnicima, mjesto na kojem su se vodili pravni poslovi i iščitavale oporuke. Tu je i prekrasna palača Ćipiko, ali, nažalost, na gradskom trgu nema više ljekarne iz 1271. godine, prve uopće u Europi, u kojoj su ljekarnici iz Venecije nudili ljekovite biljke te mutili alkemijske i čudotvorne pripravke. Poželite li prenoćiti u ambijentu gospodskog Trogira 19. stoljeća, za vas je pravo mjesto hotel Pašike, na sjevernoj strani starog grada gdje je nekad bilo težačko predgrađe. U njihovu restoranu moći ćete kušati tradicionalne specijalitete, poput pašticade na trogirski način, škartocete, staru poparu, brujet, bakalar, trogirsku juhu, slatke rafiole po prokušanim receptima starih Trogiranki. Od povijesnih hotela tu su i Bifora Heritage Hotel te XII Century heritage, idealna mjesta da se iz svakodnevice otisnete u svijet koji je drugdje iščezao ili nestaje.
Duh starog Trogira oživljava se i na istočnom ulazu u Trogir, u renesansnim mlinicama Pantan. Povratnici iz Amerike, obitelj Pavić, obnovili su ih 1994. godine usred rezervata s bočatim jezercem oko kojeg znade obitavati 163 vrste ptica i mrijestiti se na desetke vrsta riba. Tamo su otvorili odmorište i restoran koji izgledom priziva ugođaj nekadašnjeg Trogira, a jelovnikom se čvrsto drži dalmatinske tradicije. Hotel Brown Beach House s čiovske strane Trogira i nedaleko od mosta koji spaja staru jezgru s tim otokom, jedan je od popularnijih boutique hotela na svijetu, a nastao je preuređenjem nekadašnje otkupne stanice duhana imena Duhanka.

Trogir

Prema legendi, Trogirom leti i grčki bog sretnog trenutka

Preklani je ovo zdanje britanski magazin za putovanja Condé Nast Traveller uvrstio na popis 55 najboljih novih hotela na svijetu, u društvu s pariškim The Ritzom i njujorškim The Whitby Hotelom. Stil ovog obnovljenog zdanja kombinira rustikalno i moderno, priziva estetiku talijanskih odmarališta 1950-ih, a sve po zamislima Saar Zafrira, dizajnera iz Amsterdama koji posljednjih godina potpisuje dizajn niza luksuznih hotela diljem Europe.
 Pored navedenog, hedonizam u Trogiru se slavi i žlicom, pa ćete naći mnoštvo lokala s modernom ili tradicijskom mediteranskom kuhinjom. Ako želite modernu gastronomiju, za vas je Don Dino, a želite li kušati što jede domaći svijet, podno gradskog trga zavučena je pučka zalogajnica Tri volta, u kojoj se kuha kao u dalmatinskim kućama. Trogir zadnjih godina bilježi rekordnu posjećenost turista te se profilira kao destinacija koja se ne preskače pri posjetu Hrvatske. Za one koji žele osjetiti nepatvoreni mediteranski šarm i opuštenost ovoga grada najbolje ga je posjetiti prije ili nakon turističke sezone. Ljeti je, pak, Trogir kozmopolitska pozornica za goste cijelog svijeta i puna šušura. To dokazuju i brojne jahte privezane u čak tri marine koje okružuju Trogir, kao i one na sidru koje ljeti dovode najbogatije goste tom jadranskom biseru u posjet. Iz Trogira se lako zaputiti na sjever prema nacionalnim parkovima Kornati i Krka, ili na jug prema Splitu, Hvaru i Dubrovniku, pa je on, uz blizinu splitskog aerodroma, idealno polazište za mnoge nautičare koji plove na iznajmljenim plovilima, vezanim u trogirskim marinama. Tisućljetni grad na čijim kamenim pročeljima su zapisani tragovi povijesti u svakom je slučaju vrijedan uvrštenja u vaš ljetni itinerar ako vas ruta vodi u Dalmaciju.

Fotografije Ivo Pervan and Mario Jelavić

U potrazi za Kairosovim čuperkom
Zlatna Slavonija