Tko god posjeti Dubrovnik ili Split, obilazak muzeja i znamenitosti među prvim mu je stvarima na ‘to do’ listi, no manje je poznato da su i muzeji na otocima prave riznice kulturne i povijesne baštine
Hrvatski otoci naseljeni su od prapovijesti, arheološki nalazi potvrdili su da su ljudi na Palagruži živjeli još od postglacijala, a u 4. stoljeću prije Krista na ovo područje stigli su i Grci, te osnovali Issu na Visu, najstariju i najveću svoju koloniju na Jadranu.
Sve civilizacije i narodi koji su potom dolazili ili vladali jadranskim otocima ostavili su svoj trag i pečat, a svjedočanstvo o tome čuvaju brojni muzeji na otocima diljem Jadrana te bogate crkvene i samostanske zbirke s neprocjenjivo važnom povijesnom i kulturnom građom.
Muzeji na otocima
Franjevački samostan Košljun
Vodimo vas stoga na krstarenje po muzejima na otocima, a prva postaja nam je otok Krk, odnosno otočić Košljun, preko puta marine Punat, gdje se nalazi izuzetno bogat i pomno uređen muzej franjevačkog samostana u kojemu je izložena kolekcija predmeta iz helenističko-ranoantičke nekropole proširena vrijednom skupinom prapovijesnih keramičkih posuda iz Punta. Posebnu vrijednost imaju kameni spomenici, od kojih izdvajamo ranoantičke nadgrobne spomenike – cipuse, pronađene na samom Košljunu i u gradu Krku.
Creski muzej
Na obližnjem otoku Cresu vrijedi posjetiti creski muzej: smješten je u palači Arsan, reprezentativnoj gotičko-renesansnoj zgradi iz 16. stoljeća. U tamošnjoj arheološkoj zbirci čuvaju se materijalni ostaci života na otoku od prapovijesti do srednjeg vijeka, dok etnografska zbirka sadrži predmete svakodnevne uporabe, poljoprivredni i ribarski alat te lokalne narodne nošnje iz razdoblja od 18. do 20. stoljeća.
Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju
Brodom, ali i automobilom, s Cresa možete produžiti do Malog Lošinja, gdje se u palači Kvarner smjestio neobičan muzej, sagrađen samo za jedan eksponat: kip Apoksiomena, grčki brončani kip visine 192 centimetara, izrađen najvjerojatnije u 2. stoljeću prije Krista. Kip je izvučen iz podmorja u blizini Lošinja 1999. godine, nakon što je tu boravio gotovo dva tisućljeća, te predstavlja jedan od najočuvanijih primjera bronce iz helenističkog razdoblja.
Apoksiomen se u moru kod Lošinja nije našao odmah nakon izrade, već, kako je utvrđeno radiokarbonskim datiranjem, dva stoljeća kasnije, a pretpostavlja se da je izbačen s rimskog trgovačkog broda za vrijeme oluje, dok je bio na putu za neki veći grad, poput tadašnje Akvileje, Ravenne ili Pule.
Gradski lapidarij, otok Rab
Kulturno-povijesni biser sjevernoga Jadrana je i Gradski lapidarij u crkvici sv. Kristofora iz 14. stoljeća na Rabu, koji čuva i izlaže zbirku kamenih spomenika od 2. do 18. stoljeća. Izložena su ukupno 162 kamena predmeta. Najstariji izložak je figuralni rimski ugradbeni reljef, dio nadgrobnog spomenika iz 2. stoljeća, a tu su i ranokršćanski sarkofag iz 6. stoljeća te ulomci kamenoga liturgijskog namještaja iz nekadašnje crkve sv. Martina iz 9. stoljeća.
Muzej betinske drvene brodogradnje, otok Murter
Na otoku Murteru smjestio se Muzej betinske drvene brodogradnje, koji je u Varšavi 2018. godine osvojio nagradu Siletto za Europski muzej godine u kategoriji ‘Museums and communities’.
Taj muzej u Betini jedinstven je u Hrvatskoj zbog svoje glavne teme: tradicionalne izgradnje drvenih brodica na latinsko jedro, koje su betinski brodograditelji ljubomorno čuvali i prenosili s oca na sina. Tu su prezentirana brodograditeljska znanja, oruđa i etnografski predmeti, a izložena je, naravno, i čuvena betinska gajeta.
Memorijalni centar Faust Vrančić, otok Prvić
Memorijalni centar Faust Vrančić na otoku Prviću u Prvić Luci posvećen je životu i stvaralaštvu toga svestranog hrvatskog filozofa, leksikografa, biskupa i izumitelja.
Svijet ga danas najviše pamti kao izumitelja Homo Volansa – letećeg čovjeka, odnosno po skicama prvoga padobrana, koji je, pretpostavlja se, i iskušan skokom s tornja u Veneciji. U Centru su izloženi modeli brojnih Vrančićevih izuma, od kojih su neki u prirodnoj veličini.
Muzej otok Brača, Škrip
U Muzeju otoka Brača u mjestu Škripu možete se otisnuti u nekoliko tisuća godina dugo putovanje kroz povijest. Tu se, naime, u arheološkoj zbirci nalaze izlošci iz kamenog doba pronađeni u obližnjoj špilji Kopačini, zatim predmeti koji govore o svakodnevnom životu Ilira iz brončanog doba, reljefi, žrtvenici i natpisi iz rimskih kamenoloma te ostaci ranokršćanske umjetnosti iz 6. stoljeća. Među njima se ističu Herkulov lik, ranokršćanski nalazi iz Mirja, te odljev Povaljskoga praga.
Samostanski kompleks Pustinja Blaca, Brač
Nedaleko Škripa nalazi se još jedna poslastica za ljubitelje kulturne baštine i povijesti – Pustinja Blaca, koju su poljički glagoljaši naselili bježeći pred Turcima u 15. stoljeću. Pustinja Blaca u narednim stoljećima postala je centar intelektualnog i umjetničkog života Brača, poznata ponajviše po tada najmodernijem opservatoriju.
Danas je tu smješten muzej u kojem je izložen stari namještaj, kuhinja, blagovaonice i različito stilsko pokućstvo po sobama, a posebnost zbirke čine razne astronomske sprave, bogata zbirka starinskog oružja i satova te velika knjižnica.
Muzej grada Korčule
Muzej grada Korčule nalazi se u renesansnoj palači korčulanske obitelji Gabrielis iz 16. st., a kroz stalni postav prikazuje kulturnu i gospodarsku prošlost grada i otoka Korčule od prapovijesti do suvremenosti. Među izlošcima iz helenističkog doba, osobito se ističe keramička vaza s reljefnim aplikacijama iz 3. stoljeća prije Krista pronađena u Lumbardi, a tu su i amfore te rimsko kuhinjsko posuđe, dijelovi olovnih sidara i brončani čavli.
Pomorsku povijest Korčule ilustriraju akvareli jedrenjaka znamenitih umjetnika, brodski navigacijski instrumenti, pomorske i zemljopisne karte. Izloženo je hladno i vatreno oružje: schiavone, sablje, jatagani i puške.
Muzej hvarske baštine
Cijeli otok Hvar je poput velikog muzeja, a samo u gradu Hvaru nalaze se pažnje vrijedne Zbirka umjetnina franjevačkog samostana, Zbirka benediktinskog samostana, s čuvenim čipkama od agave što ih pletu redovnice i Biskupski muzej smješten u katedrali.
Najznačajniji je ipak Muzej hvarske baštine, smješten u renesansnom ljetnikovcu pjesnika Hanibala Lucića, a u kojemu se nalaze i dvije zbirke: ona posvećena Hanibalu Luciću i prirodoslovni kabinet dr. Grgura Bučića koji sadržava stare prirodoslovne i meteorološke instrumente, fosile, herbarij, arheološke artefakte, fotografije, diplome i stare prirodoslovne knjige.
U sastavu Muzeja je i Hvarsko povijesno kazalište, spomenik najviše kategorije i nacionalne važnosti. Izgrađeno je 1612., te je treće najstarije kazalište u Europi, ujedno prvo u kojem su svi staleži imali ravnopravan pristup kulturnim i društvenim sadržajima.
Muzej Staroga Grada, otok Hvar
Na drugoj strani otoka valja obići Muzej Staroga Grada, smješten u neorenesansnoj palači obitelji Biankini. Stalni postav muzeja sadrži, među ostalim, teret rimske trgovačke galije iz 4. st. koja je potonula u uvali Duboka. Do naših dana ostala je sačuvana većina tereta koji je izložen u podrumu palače onako kako su ih zatekli arheolozi na dnu mora.
Ispod kuća i ulica povijesne jezgre Staroga Grada skrivaju se brojni arheološki ostaci koji svjedoče o višetisućljetnom životu na ovom prostoru, jer upravo su tu 384. g. pr. Kr. Grci s egejskog otoka Parosa osnovali koloniju. Stalna izložba u muzeju priča priču o ranoj povijesti Staroga Grada, od prapovijesti do kasne antike.
Ribarski muzej Komiža, otok Vis
Komiža je jedan od povijesnih centara ribarstva istočne obale Jadrana, a komiški ribari nisu samo lovili u Jadranu i trgovali ribom sa susjednom obalom, nego su i kao iseljenici stvarali ribarska središta na pacifičkim obalama obiju Amerika.
O ribarskoj povijesti Komiže danas svjedoči Ribarska zbirka Komiža, smještena u staroj mletačkoj kuli na rivi. Izloženi su tradicionalni ribarski alati kojima se služilo lokalno stanovništvo te replika komiške ribarske gajete falkuše.
Fotografije I. Pervan, M. Jelavić, Unsplash & Arhiva
