Pitoma divljina

by Yachts Croatia

Najudaljeniji naseljeni otok na Jadranu skrivena je oaza mira, tišine, nenarušene prirodne ljepote, koja svojom pozitivnom izolacijom nudi zaslužen odmor od užurbane gradske svakodnevice

Lastovo, carski otok, mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, mjesto je gdje su devet stoljeća u vinu, maslinovu ulju i mirisima ljekovitog bilja uživali kraljevi i carevi. Omeđen kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge, otok Lastovo je najjužniji hrvatski naseljeni otok, a ujedno je i najmlađi park prirode u Hrvatskoj, koji obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena. Parkom prirode proglašen je zbog svoje ljepote, gustih šuma, plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih morskih i kopnenih vrsta i staništa. Ukratko, jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju. Podmorje Lastova bogato je koraljima, spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama, pa su karike podmorskog životnog lanca vrlo snažne. Zahvaljujući svom izoliranom geografskom položaju, Lastovsko je otočje središte endemizama, a svoje mjesto u podmorju pronašao je i ugroženi i zaštićeni morski konjić. Litice stijena otoka Lastova i pripadajućih otočića gnjezdilišta su rijetkih vrsta ptica, dok je špilja Ropa Medjedina važno stanište u kojem su nađene ljetne porodiljske kolonije dviju ugroženih vrsta šišmiša – riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka. Posebitost Lastova čini i bogata kulturno-povijesna baština – brojne kamene crkvice, živopisni fumari, te tradicionalni lastovski Poklad, no ne smijemo zaboraviti ni lokalno stanovništvo, koje je dokaz da je suživot prirode i čovjeka moguć uz razvijenu ekološku svijest.

Lastovo

Lastovsko podmorje još je do kraja neistražen svijet koji izaziva posebnu pažnju

Na prostoru Parka, naročito na Lastovu i Sušcu, zabilježeno je mnoštvo kulturnih dobara koji svjedoče o bogatoj prošlosti tog prostora. Mjesto Lastovo, zaštićeni kulturni spomenik, smjestilo se u unutrašnjosti otoka, skriveno od pogleda s mora i gusara tijekom burne prošlosti. Razvijeno na strmoj padini amfiteatarskog oblika, današnje obrise dobilo je već u 15. i 16. stoljeću, te predstavlja jednu od najosebujnijih varijanti dalmatinske i posebno dubrovačke povijesne stambene arhitekture. Iz mjesta Lastovo cesta vodi do jedne od najljepših prirodnih uvala na otoku – Zaklopatice, koja je istovremeno i ribarska luka cijelog otoka. Ime je dobila po otočiću koji zatvara uvalu, a danas predstavlja ‘meku’ vrhunskih konoba kao obvezne mete nautičara koji plove tom stranom Jadrana. Skrivena Luka uvala je, pak, koja se smjestila na jugu otoka te je zbog svog prirodnog oblika i izgleda dobro poznata među nautičarima, a zaštićena sa svih strana od mora i vjetra, skriva mir i tišinu, što je čini idealnom za odmor, kupanje i istraživanje bogatog lastovskog podmorja. Istočno od otoka nalazi se maleni arhipelag Lastovnjaci na čijim ćete otočićima, od kojih je najpoznatiji Saplun, moći uživati na sidru. S druge strane otoka, svjetionik Struga jedan je od najljepših na Jadranu i rijetki su sretnici koji ga posjete.

Lastovo

Svjetionik Struga, izgrađen 1839., jedan je od najstarijih svjetionika na Jadranu

Jedna od lastovskih atrakcija svakako su dimnjaci – fumari, čija gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika i posebno je zanimljivo što ne postoje dva jednaka. Od ukupno 46 crkvica, kako očuvanih, tako i ruševnih, 21 je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro. Najstarija crkvica – ostaci starokršćanske bazilike – potječe iz 6. stoljeća. Zbog prapovijesnih arheoloških nalazišta zaštićene su brojne špilje, gradinska naselja te svih 11 prapovijesnih gomila. Pod zaštitom su i antičke ville rustice (ostaci rimskih zidova) te arheološki ostaci rimskog naselja iz 1. stoljeća. Na otoku Lastovu nekada se njegovao veliki broj narodnih običaja. Danas ih se zadržalo samo nekoliko, a od njih je najzanimljiviji lastovski Poklad, jedan od najstarijih pokladnih običaja u svijetu koji se održava još od davne 1483. godine. Tematizira neuspjelu maursku opsadu otoka Korčule i Lastova. Običaj je to u kojem ponosno sudjeluje cijela zajednica otoka Lastova, koji iz godine u godinu svojom širokom paletom događanja nanovo jača stoljetnu svijest o posebnosti i neovisnosti otoka. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta. Lastovsko je otočje idealno i za druge oblike užitaka, kao što su biciklizam ili planinarenje.

Lastovo

Lastovski fumari prepoznatljiv su dio otoka kao maštovit i neobičan ukras stoljetnim kamenim kućicama

Naime, otok je premrežen s jedanaest staza, od kojih je osam asfaltiranih, jedna je makadamska i dvije su kombiniranog terena. Većina ih je s visinskom razlikom od 100 metara pa vožnja pruža doživljaj vrhunskih pogleda. Staza Ubli – Hum ima visinsku razliku od 416 metara pa nagrađuje trud vozača iznimnim panoramama. Planinarenje je aktivnost dostupna svima, tijekom cijele godine, jer na Lastovskom otočju postoji dvanaest markiranih staza od kojih je većina lagana, a neke su srednje teške. Aktivan odmor tako je dostupan velikom broju posjetitelja koji i nemaju planinarsko iskustvo. Lučica je, pak, posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja u ovom dijelu Dalmacije, a ribarstvo je oduvijek bio važan izvor hrane i prihoda za lokalno stanovništvo. Uživati se može u morskim delicijama, od kojih se posebno izdvajaju srdele na ražnju, brodet od ugora, carska murina na žaru te, kao deserti, skalice, fritule i kotonjata. Za one koji više vole meso, na brojnim seoskim domaćinstvima uzgajaju se i pripremaju piletina, kozletina i janjetina pod pekom, a skromni mještani specifičnog narječja ugostit će vas do te mjere da ćete se brzo stopiti sa spokojnim načinom života na otoku. Okusi Lastova, miris mora, vina, ulja, morskih delicija i borove šume nezaboravni su momenti kojima ćete se poželjeti ponovno vratiti.

Destinacija izvrsnosti
20.000 godina pored mora