Otok Pag diže vječni spomenik teškom životu kilometrima suhozida i uspomenama izvezenima u prekrasnoj čipki, a ono malo škrte zemlje nikad nije moglo dati mnogo, ali ono što je dala, od maslina, ovaca, sira i soli, itekako je dobro
Između više od tisuću jadranskih otoka, Pag je posve drugačiji, kamenit i surov. Bura i razorno more učinili su njegovu istočnu stranu okrenutu prema kopnu nalik na mjesečevu površinu. I dok kamen u spoju s plavetnilom mora i neba čini nestvaran prizor, plovidbom oko otoka nisam susreo niti jedan drugi brod.
Kao da ih je ova surovost prirode zastrašila i po ovakvom mirnom lijepom danu. Teško je naći ovakve dijelove Jadrana gdje možete ploviti sami. No, otok Pag nije samo mjesec. Ima i on svoje drugo lice. Zapadni dio otoka je niži, zeleniji i pitomiji. Na njemu ima i pitke vode koja dolazi s Velebita.
Na otoku se nalaze tri slatkovodna močvarna jezera: Veliko blato, Malo blato i Kolansko blato. Pag je također jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu s više od 2.500 sunčanih sati godišnje. Nije ni čudno kad je veliki prijatelj s burom. I kako to već biva, priroda negdje uzme, a negdje daje.
Paški sir
Čovjek je vrlo prilagodljiva vrsta i na Pagu je uspio od prirode otrgnuti ono najbolje ili možda jedino što se dalo – sol, ovce, sir i masline. Tako je i paški sir proslavio ovaj otok u svijetu. Ono malo sitne trave i ljekovitog bilja koje raste skriveno u pukotinama kamena, pasu paške ovce i ližu slani kamen od bure i mora.
Pa ne čudi što paški sir, koji zrije više od pet mjeseci, ima karakterističan, pikantan okus, svojstven miris i blagu zrnatu strukturu. Proizvodnja ovog sira omogućila je egzistenciju mnogim paškim domaćinstvima, kao i velikoj Paškoj sirani koja je uspjela spojiti tradiciju i tehnologiju u jedno. No ova priča o uspjehu nije bila nimalo laka. I to malo zemlje trebalo je zaštititi od vjetra i mora da je ne odnese.
Paška sirana ugostila nas je srdačno, te smo imali priliku snimiti kako nastaje najpoznatiji proizvod s tog otoka, koji se radi od siječnja do kraja lipnja, samo u vrijeme kada ima ovčjeg mlijeka. Sveukupno se napravi oko stotinu tona paškog sira godišnje. Postupak je jednostavan, te se po originalnoj recepturi radi već gotovo sedamdeset godina. Mali pogon osnovan 1946. godine, osim ovčjeg sira po kojem je najpoznatiji, na tržište svake godine izbaci novu vrstu sira.
Jedan od najzanimljivijih proizvoda je paška skuta (puina) koja je i zdravija od samog sira i koju ćete jako teško pronaći u trgovinama jer se sve količine odmah prodaju. U sirani su ponosni na svoj rad i tvrde da je svaki njihov sir kao Rolls Royce – ručni rad.
Suhozidi i meje su važan dio paške prošlosti i vječni spomenik teškog života paškog težaka koji ih je stoljećima gradio i održavao. Po dužini očuvanih suhozida, od oko tisuću kilometara, otok Pag je jedno od najbogatijih područja takve izgradnje u Hrvatskoj.
Podizali su se kao prirodne granice između pašnjaka, dovoljno visoki da ih ovce ne mogu preskočiti te snažni da ih bura ne može srušiti.
Otok Pag oduvijek je imao i posebne uvjete za proizvodnju morske soli; mikroklima podneblja, velik broj sunčanih dana, vjetrovi koji stalno pušu, goli kamen i vrlo skromno raslinje. Solana Pag je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, a svoju proizvodnju temelji na tisućljetnoj tradiciji proizvodnje morske soli.
Maslina, iako rasprostranjena po cijeloj jadranskoj obali i Mediteranu, na Pagu je jedinstvena. U mjestu Lunu, najsjevernijem otočnom mjestu, nalazi se prirodni rezervat maslina.
Na oko 23 hektara površine izraslo je oko 80.000 maslina, a oko 1.500 stabala oblica svojim rastom daju isprepletenost oblika kamena i drva te tako stvaraju zanimljivu formu i nadrealističnu konturu drva. Ovakve lokacije kao što je Lun postoje još na samo dva mjesta u svijetu – u Izraelu i Grčkoj.
Paška čipka
U priči o otoku Pagu ne smije se izostaviti paška čipka, nastala za potrebe ženskog i crkvenog ruha polovicom 15. stoljeća u samostanu sv. Margarite, gdje su paške koludrice od davnina podučavale žensku djecu u pismenosti i izradi čipke.
Vještina izrade čipke koju su Paškinje usavršile rezultiralo je pozivom na bečki dvor, kod nadvojvotkinje Marije Jozefe, carice majke, kako bi pokazale nastajanje paške čipke. Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena izrada pojačava se nakon osnivanja Čipkarske škole u Pagu 1906. godine koja je radila do 1945. godine. I danas je moguće vidjeti na paškim ulicama, ispred kuća, žene kako izrađuju čipku koja je postala samostalan dekorativni predmet.
U samom središtu grada Paga, u Kneževoj palači, na Trgu Petra Krešimira IV. uređena je Galerija paške čipke. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je kulturnim dobrom zbirku koju koludrice paškog drevnog samostana skupljaju i čuvaju već više od 150 godina.
Novo vrijeme donijelo je Pagu i nove egzistencijalne mogućnosti. Turizam je privredna grana koja mu u zadnjim desetljećima daje novu vizuru. I u ovom pogledu Pag je specifičan. Plaža Zrće sa svojim klubovima i razuzdanim zabavama postala je svjetski poznata destinacija za sve one mlade partijanere koji posjećuju najbolje svjetske klubove.
No to nije jedina vrsta turizma na otoku Pagu. Tu su i mali obiteljski, veoma kvalitetni, hoteli, poput Boškinca, koji nude vrhunsku gastronomiju, uz vina iz vlastitih vinskih podruma.
Paška janjetina
Gurmani će svakako uživati na ovom otoku. Pag opet nudi ono što nema nigdje drugdje. Paška janjetina je jedna od tih specijaliteta. Specifičnog je okusa zbog prostora u kojem autohtona ovca živi i u kojem se hrani. To je krš, goli kamenjar na kojem rastu razna ljekovita bilja, kao slavulja, škrta sitna trava obasuta posolicom koju nanose zimske bure.
Upravo zbog takvog uzgoja i načina ishrane, meso paške janjetine ima poseban okus. Svim ovim slanim okusima trebalo je napraviti kontrast.
Tako je nastao baškotin, zasigurno najstarija slastica, tvrdi slatki prepečenac spravljen po posebnoj samostanskoj recepturi. Benediktinke njeguju proizvodnju baškotina više od 300 godina. U prijašnjim vremenima goste se dočekivalo baškotinima i bijelom kavom. Danas paški baškotin nosi oznaku ‘Izvorno hrvatsko’ i ‘Hrvatski otočni proizvod’.
Hrvatski turizam postiže rekordne rezultate pa ne čudi što su nakon razvikanih destinacija, poput Dubrovnika i Hvara, na red došli manje poznati i popularni otoci koji itekako imaju što pružiti. Uvjerili smo se da je jedan od njih i otok Pag, destinacija koju svakako vrijedi posjetiti.
Fotografije Mario Jelavić & Ivo Pervan
