Elon Musk

by Yachts Croatia

The rocket man

Većina pametnih poslovnih ljudi povukla bi se u prijevremenu mirovinu nakon stvaranja višemilijunskog carstva. Elon Musk nije od tih. Nakon uspjeha PayPala i Tesle, Musk je bacio oko na Mars – točnije, na komercijalizaciju svemirskih letova i kolonizaciju tog planeta

U trenutku kad je osnovao tvrtku koja će kasnije postati PayPal, Elon Musk je iza sebe već imao prodaju svoje prve internetske kompanije. Kad je prodao PayPal eBayu, imetku koji je već tada prelazio snove prosječnog čovjeka dodao je još milijardu i pol dolara, dovoljno da ode u mirovinu u 32. godini, ili da osnuje venture capital fond i počne ulagati u pothvate mladih poduzetnika kakav je i sam nekad bio. Ali Elon Musk nije se odlučio ni za jedno od to dvoje. Otkako je internet postao sveprisutan sredinom 1990-ih, ponajbolji umovi generacija koje su od njega napravile ovo što jest radije se bave spekuliranjem na tržištu dionica i petljanjem po softveru. Uz toliko raznoraznih distrakcija na netu i u svijetu, tko ima vremena za sanjarenje o gradnji stalne baze na Mjesecu? Elon Musk, eto tko. Musk je 2002. osnovao SpaceX, privatnu kompaniju koja je otpočetka najavila namjere unošenja daška svježine u ustajalu svemirsku industriju. Godinu dana kasnije Musk je osnovao Tesla Motors, start-up kompaniju za proizvodnju potpuno električnih automobila – pothvat u kojem su se mnogi veliki proizvođači prije njega spotaknuli. Oba su ta projekta ocijenjena kao fantastično nerealna i predodređena za propast, a kad je Musk najavio i ambiciju da kolonizira Mars, čak su i oni koji su mu se dotad divili počeli spominjati ‘megalomaniju’, koja je mnoge mlade mogule stajala svega. Kad su Muskove kompanije zapale u nevolje, pretpostavljalo se da je s njim gotovo. Ma kakvi. Kad smo razgovarali s njim krajem prošle godine, Elon Musk je sjedio na čelu dviju kompanija teških više milijardi dolara i stajao na čelu nove revolucije. Prvi obiteljski električni automobil Tesla Model S našao se na ulicama Sjedinjenih Država oboružan najvišim ocjenama američke državne uprave za sigurnost na cestama i uglednih udruga za zaštitu prava potrošača, a nakon toga osvojio je nekoliko većih nagrada. SpaceX je potpisala ugovor s NASA-om za prijevoz tereta, a kasnije i osoblja na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), preuzimajući ulogu koju je prije toga obavljao Space Shuttle. A kako i ne bi, kad je Musk skresao trošak prijevoza do postaje s 400 milijuna po lansiranju na četvrtinu te svote. Kao da sve to nije dovoljno, Musk je predsjednik izvršnog odbora i većinski vlasnik kompanije SolarCity, specijalizirane za izradu solarne tehnologije koja je ranije ove godine predstavila plan za Hyperloop – superbrzi prijevozni sustav koji koristi sunčevu energiju za stvaranje električne. Prošle je godine proglašen poslovnim čovjekom godine po izboru časopisa Forbes, Bloomberg procjenjuje njegovo osobno bogatstvo na 11,7 milijardi dolara, 94. je najimućniji čovjek na svijetu, a tek su mu 42 godine.

Elon Musk

Elon Musk

Elon Musk je nevjerojatan od glave do pete – toliko fantastičan da se po Hollywoodu šuška da je baš on poslužio kao nadahnuće za lik Tonyja Starka, genijalnog inženjera i milijardera kojeg u serijalu Iron Man tumači Robert Downey Jr. Jasno nam je zašto. Ako Musk uspije ostvariti i samo polovicu svojih planova, utjecat će na razvoj svijeta više nego ijedan političar današnjice. Ako ne uspije, područja razvoja za koja se zalaže pretrpjet će štetu od koje se neće oporaviti desetljećima. Oženjen britanskom glumicom Talulom Riley i s pet sinova iz braka prije toga, Musk uživa u društvenom životu jednako prštavom koliko su i njegovi poslovni pothvati. Tko je, dakle, ovaj strip-junak dječačkog izgleda? U pokušaju da ga pobliže upoznaju, mnogi su novinari naišli na znatne logističke poteškoće. Osim što često putuje između San Francisca, gdje se nalaze pogoni Tesle, i Los Angelesa, u kojem je sjedište SpaceX i gdje Musk nadgleda posljednje faze za lansiranje kao CEO i glavni dizajner – a napomenimo da putuje upravljajući vlastitim mlažnjakom – Musk se trudi i biti dobar otac svojim sinovima. Nakon nekoliko mjeseci dogovora, odgađanja i otkazivanja u posljednjoj sekundi, konačno ulazim u zgradu SpaceX – i shvaćam da se čekanje isplatilo. Kako opisati šarmantnu neobičnost tog mjesta? Kompleks SpaceX nekoć se koristio za sastavljanje velikih putničkih zrakoplova, a meni izgleda kao filmski set – više nego pravi filmski setovi koje sam posjetio. Prvo smo obaviješteni da je fotografiranje zabranjeno (jer SpaceX je ugovorni graditelj za američku vladu), a zatim smo zaboravili na sve zabrane jer smo se našli pred eksperimentalnom lansirnom rampom i svemirskom letjelicom Dragon, koja je u svibnju 2012. ušla u povijest kao prva privatna letjelica koja se spojila s Međunarodnom svemirskom postajom. U velikoj staklenoj kućici iza rampe nalazi se centar za kontrolu leta letjelice Falcon Heavy, svemirskog broda s 27 motora kojeg dan i noć nadzire tim od desetak mladih ljudi koji ne skidaju oka sa zaslona. Ako Falcon Heavy sa svoje rampe u zračnoj bazi Vandenberg uspješno poleti (planirano je lansiranje za 2015.), postat će najsnažnija zemaljska letjelica u svemiru – dvostruko snažnija od prethodne. Ali ono što nas je najviše iznenadilo nije bila tehnologija, nego ljudi. Nigdje ni traga urednim inženjerima kakve očekujemo u svemirskom programu – osoblje SpaceX su mladići s hipsterskim bradama u kratkim hlačama i majicama s logom punk bendova i mršave cure u sandalama i lepršavim dugačkim suknjama. Neki se vozikaju po pogonu na velikim triciklima, neki raspravljaju o tehničkim rješenjima uz smrznuti jogurt iz slastičarnice u restoranu SpaceX. Ovo je svemirski program kako ga vidi Silicijska dolina, mjesto na kojem je hijerarhija tek simboličan okvir, a sve dok radite kako treba, nikoga nije briga što ste odjenuli za posao. Aeronautika je tradicionalno muški svijet, no Muskova desna ruka je žena, Gwynne Shotwell. Još radikalnija novost je lokalna proizvodnja – u industriji u kojoj se svaki dio letjelice radi u drugoj zemlji, SpaceX nekako uspijeva proizvesti između 70 i 80 posto svega što im treba pod jednim krovom. Muskov ured smješten je blizu ulaza, u kutu. Dvaput dobivam termin za razgovor i dvaput ga odgađaju zbog hitnih poslova. Kad me konačno pozovu u Muskov ured, zatječem ga zanesenog nečime na zaslonu računala, odjevenog u kariranu košulju, traperice i tenisice. Radni stol ukrašen mu je maketama SpaceX Falcona i rakete Saturn V, ali i samurajskim mačem s drškom presvučenom kožom raže. Već su me upozorili da Musk zna biti otresit, ali na mene ostavlja samo dojam užurbanosti – točnije, vrijeme kao da ubrza kad on počne govoriti. Zatim kaže sve što namjerava o toj temi i nekako shvaćate da je bolje da odmah postavite drugo pitanje. Viši je i krupniji nego što sam očekivao – ne izgleda kao štrebersko božanstvo, nego kao igrač ragbija. Slučajno primjećujem da koristi neobičan miš i odmah dobivam trominutnu lekciju o razvoju miša kao pomoćnika računala. Još uvijek pod dojmom svoje prve šetnje raketnim pogonom, gotovo nesvjesno pitam osjeća li se ponekad zatečeno pri pogledu na sve što je postigao, a na moje iznenađenje, to nepredviđeno i pomalo naivno pitanje kao da ga razveseli. ‘O, da, da’, opušteno se smiješi. ‘SpaceX sam prvo bio samo ja, a sad je to 30.000 ljudi… Ludo je to.’

Američki poduzetnik i milijarder

Američki poduzetnik i milijarder

Kako je zapravo uspio? Rođen u Pretoriji prije 42 godine, Elon Musk je sin Južnoafrikanca britanskih korijena, inženjera elektrotehnike Errola, i Kanađanke Maye, manekenke. U djetinjstvu su ga zvali ‘mali genijalac’: prvu je videoigricu napravio i prodao sa svega 12 godina, a u školi su ga gnjavili zbog toga što je bio pametniji od njih. Bolje nije prošao ni u Silicijskoj dolini, gdje se sukobio s nekoliko kolega, a među njima i s Markom Zuckerbergom, iz čijeg je lobija FWD.us istupio nakon optužbi za drskost. Često ga opisuju kao ‘disruptivni element’ (što je slobodoumnim genijima tehnologije kompliment), a Musk taj opis objeručke prihvaća. ‘Često me točno tim riječima najavljuju, a ja se pravim nevin… (pogleda me lažno iznenađeno). A onda kažem: ‘Ma ne, pa ja ne bih ja nikad. Ja se radije pitam kako bih nešto mogao popraviti. Često me motiviraju baš takve stvari koje nisu kako treba, pomalo me rastuži kad vidim kako bi nam mogla izgledati budućnost. A čim mi se učini da je budućnost ružna, rastužim se. Želim to popraviti. To je moja motivacija. Ni u kojem slučaju se ne bih nazvao disruptivnim elementom. Na kraju krajeva, na fakultetu sam se zainteresirao za električne automobile i solarnu energiju jer su održivi, jer obećavaju razvoj civilizacije, a ne samo zato što su ekološki prihvatljivi. Pronalazimo nove izvore nafte, ali do nje se svejedno sve teže dolazi. Sjećate se katastrofe s bušotinom Deep Water? Što mislite zašto je bila u dubokim vodama? Jer su plitke iscrpljene!’ Zanimalo me imaju li ovakav Muskov ‘disruptivni’ stav i želja da bude društveno koristan veze s njegovim odrastanjem u Južnoafričkoj Republici, koju je napustio u 17. godini jer nije želio služiti u vojsci koju je nekoliko puta nazvao ‘fašističkom’. ‘Nisam nikad razmišljao o tome. Ali vjerojatno jest, da’, kaže. ‘Ali ne zaboravite i da sam, dok sam odrastao, čitao puno stripova. Oni su također utjecali na mene. Mislim, strip-junaci uporno pokušavaju spasiti svijet, neki u tajicama, neki u robotskim odijelima, što je doduše čudno, ali svejedno. Pokušavaju spasiti svijet.’ U Muskovim očima bljesne osmijeh, a kasnije priznaje da je jednog od petorice sinova nazvao Xavier po liku iz X-Mena. Musk je postao zanimljiv javnosti 2008. Dotad je provodio vlastiti plan za život besprijekorno. Istovremeno je diplomirao fiziku i ekonomiju, oženio se spisateljicom Justine Wilson, sredinom 1990-ih s bratom Kimballom osnovao internetsku platformu za medijske usluge Zip2, koju je prodao Compaqu 1999. za tristotinjak milijuna dolara, nakon toga osnovao X.com (danas PayPal). Dobar početak. Ali tada se 2008. SpaceX našao na rubu propasti nakon tri neuspješna lansiranja, a Teslin prvi model naletio na sve zamislive probleme. I nakon trećeg gledanja još mi nije svejedno dok gledam snimku Muskovog obraćanja ljutitim naručiteljima tog modela. ‘Nikad nisam bio bliže živčanom slomu nego tad’, priznaje Musk. Nakon toga mu se i brak raspao, a uslijedio je vrlo neugodan razvod pred očima javnosti. Iako bi logičan potez bio ulaganje imetka preostalog nakon razvoda u fondove na kojima bi zarađivao do kraja života, Musk je svoje novce uložio u jedinstvene tvrtke. Kad mu je krenulo, krenulo mu je: u londonskom noćnom klubu je upoznao glumicu Talulah Riley i zaprosio ju nakon šest tjedana veze. Mlada (dvadesettrogodišnja) glumica se preko noći našla u vili na Bel Airu, s pet živahnih posinaka i ljutitom bivšom suprugom za vratom, ali i vječito nemirnim suprugom. Sve je to za mladu ženu bilo previše, pa nije ni čudo što su se nakon par godina privremeno rastavili, no odonda su riješili svoje probleme. Musk je vidno uznemiren kad ga pitam o toj godini, 2008., u kojoj bi ga svaki promatrač s imalo mozga bio proglasio gotovim. Zavali se u stolac i glasno uzdahne kad pitam koliko je doista bio blizu propasti. ‘I Tesla i SpaceX su bili na rubu smrti. SpaceX je baš pretrpio još jedno neuspjelo lansiranje. Jedva smo imali sredstava za četvrto, a da je i to propalo, zatvorili bismo vrata. Nasreću, uspjelo je, no ni tad se još nismo do kraja spasili.’ Teško mi je povjerovati da je gotovo ostao bez doslovno svega. ‘Istina je. Sve što sam zaradio do dana današnjega uloženo je u ove dvije tvrtke. Naposljetku smo potpisali važan ugovor s NASA-om, ali ono što ljudi ne znaju jest da sam do tog trenutka trošio vlastiti novac.’ Znači, doista bi se našao na početku? ‘Da, točno tako’, nasmiješi se pomalo umorno. ‘Zapravo, bio bih niže od početka, jer bih dugovao novce bivšoj supruzi i još nekim ljudima – ha-ha.’ Ono što mi nije jasno jest zašto Musk nije poslušao savjete o vođenju poslova koje su mu nudili stručnjaci – a koji su bili posve logični – i odustao od svega dok je još imao zarađenog novca, a neuspjeh zaboravio kao naučenu lekciju. Je li ekstremni poduzetnik Musk slijepo vjerovao u sebe? Je li ga ponos tjerao da izdrži? Je li imao kakav predosjećaj? Pitam koliko je SpaceX bio planiran. ‘Da vam pravo kažem, dugo mi je trebalo da shvatim da će upaliti’, kaže ozbiljno. ‘Nisam vjerovao da će SpaceX i Tesla biti uspješni. Mislio sam da će po svoj prilici propasti.’ Stvarno? ‘Stvarno, da. U to vrijeme nije bilo nijedne uspješne nove tvrtke orijentirane na svemirski program.’ Znači, nije se radilo o čvrstoj vjeri u vlastite sposobnosti? Ovo ga pitanje nasmije. ‘Ne! Ali morao sam pokušati. Netko je morao pokušati.’ Znači, znali ste da ćete najvjerojatnije propasti i izgubiti sve, no svejedno ste probali? Ne radi se to tako u biznisu. ‘Naravno da sam pokušao. Nego što. I to ne zato što sam prirodno neustrašiv, da znate, zna mene uhvatiti strah.’ Ponovno se smiješi. ‘Samo sam zaključio da su to dvije važne stvari. Ako Tesla propadne, svi će zaključiti da električni automobili nemaju budućnost. Isto vrijedi i za SpaceX i komercijalne svemirske letjelice. Svi bi rekli: ‘Ma to je bila glupa ideja, pa svi znamo da svemirske letjelice grade samo velike nacionalne organizacije. Čak je i SolarCity gotovo propao 2008., jer ga je pogodila financijska kriza, a Morgan Stanley nije mogao plaćati kredite jer su i sami ostali bez novca. Mnoge su tvrtke tada propale – General Motors, Chrysler – a zamislite kako je skupljati novac za start-up u trenutku kad je General Motors pred bankrotom.’ Nasmije se glasno, gotovo zakikoće, pa slegne ramenima. ‘Ali mene nije zabrinjavalo da ću osiromašiti. U Americi se to ne može dogoditi. Najgore što bi nas snašlo jest da bi mi djeca morala ići u državnu školu, a to nije kraj svijeta. Ni ja nisam išao u privatnu školu, pa eto…’ Musk nije jedini pripadnik internetske generacije poduzetnika koji podiže pogled prema zvijezdama. Moguli tehnologije Jeff Bezos (Amazon) i proslavljeni dizajner igrica John Carmack također rade na svemirskoj letjelici, iako manje ambiciozno. Musk je rođen 1971., kad je svemirski program Apollo bio na izdisaju, i često sam se pitao zanima li njega i njemu slične svemir toliko baš zato što su rođeni prekasno da iskuse vrhunac sličnih programa. ‘Moram priznati da se moja generacija osjeća pomalo prikraćeno zbog toga. Ili bolje rečeno, prevareno, jer se stvari nakon toga nisu odvijale kako su trebale. Očekivalo se da će na Mjesecu biti izgrađena stalna baza, mi smo kao djeca mislili da ćemo kad odrastemo već vidjeti čovjeka na Marsu. Arthur C. Clarke je čitavu knjigu smjestio u 2001. A sad je 2014. i Sjedinjene Države ne mogu poslati astronaute u nižu orbitu planeta. Takvo nešto 1969. nitko ne bi niti zamislio.’ Kako je došao na ideju da bi baš on to mogao promijeniti? ‘Mislim da sam samo mislio da bi netko trebao napraviti korak unaprijed u svemirskoj tehnologiji. Nisam bio siguran dokud ćemo dogurati, ali znao sam da ću biti zadovoljan i ako samo malo pomaknemo stvari u pravom smjeru. Sad mislim da bismo mogli promijeniti jako puno. I možda i doći do cilja.’

Letjelica Falcon 9 v1.1

Letjelica Falcon 9 v1.1

Od svih Muskovih inovacija ta je možda najvažnija: višestruko upotrebljive rakete. Između ostalog što testira, Falcon Heavy koji onako pomno nadziru testirat će i dijelove sustava koji će omogućiti povratak i slijetanje letjelice na Zemlju, a ne pad u ocean kao dosad. Mnogo inženjera aeronautike smatra takav dizajn neisplativim, ali Musk kaže da se varaju. Ako je u pravu, SpaceX će u orbitu dospjeti po cijeni goriva od oko 200.000 dolara, što je za osvajanje svemira golem korak unaprijed. Mars odjednom izgleda mnogo bliže. Čak i uz takav napredak, kolonizacija Marsa unutar idućih dvadeset godina čak i optimistima djeluje previše znanstvenofantastično – jedan zaposlenik NASA-e izjavio je da se o tome uvijek razgovara samo kroza smijeh. ‘Možda je njima smiješno jer se nisu maknuli dalje od početka’, kaže Musk. ‘Ali ne mislim ni da je to neizbježno. Ako čovjek već sad može poslati vozilo veličine auta na Mars (Rover), može i čovjeka. Ali pitanje je zašto. Razlog važniji od svih ostalih je taj da čovječanstvo mora početi razmišljati o sebi kao o višeplanetarnoj vrsti, o širenju na druge svjetove. Postoje dva prava razloga za kolonizaciju Marsa. Prvi je osiguranje, očuvanje života, jer jasno je da nas može izbrisati i samo jedna katastrofa (na primjer, udar kometa.) Drugi je najveća avantura u povijesti. Osobno me drugi razlog više motivira, fantastična i uzbudljiva avantura, čak i za one koji ne odu. Kad je čovječanstvo stupilo na Mjesec, u stvarnosti su njime koračali tek rijetki, no zapravo cijeli planet. Nadam se da ćemo u ovom krugu kolonizacije obaviti bolji posao s očekivanim životnim vijekom nego što je to bio slučaj u naseljavanju Amerike. Nitko ne želi živjeti u novom Jamestownu. Strašno je to bilo – umirali su od svega i svačega, malo ih je preživjelo. No naposljetku su stvorili Ameriku. Naravno, Amerika je daleko od savršenstva, ali u načelu sila dobra.’ Bi li i sam postao jedan od kolonista? Odgovara ležerno kao da sam ga upitao želi li mlijeka i šećera u čaj. ‘Bih, da.’ Bi li poveo djecu sa sobom? ‘Pa, ako bi željeli poći. Ali nisam siguran da bi.’ Bi li otišao i vratio se, ili ostao tamo? ‘U najboljem slučaju bih otišao na neko vrijeme, vratio se, malo bio ovdje, pa se vratio zauvijek u, recimo, 75. godini.’ Dakle, želi mirovinu provesti na Marsu? ‘Pa moram negdje umrijeti, a ima li boljeg mjesta od Marsa? To bi bilo stvarno cool!’ I ja mislim da bi. Treba li Elona Muska shvatiti ozbiljno? Kao dječak se znao povući u svoj svijet toliko apsolutno da su mislili da je gluh i izvadili mu treći krajnik jer je liječnik mislio da mu blokira ušne kanale. Sad kad sam s njime porazgovarao, znam kako na druge može djelovati njegova silna usredotočenost na samo jednu stvar. Moljakam ga da me proveze u testnom Modelu S i uspijevam ga nagovoriti. Vozilo sa sedam sjedala i dva dječja, okrenuta prema natrag, s mnogo spremišnog prostora jer nema spremnike za gorivo, Model S je brži od Aston Martina, skreće kao da je na tračnicama zbog nisko smještenog težišta (baterije) i moći će se puniti (besplatno!) na Teslinim postajama. Jedino što mu ne ide na ruku je nedavna eksplozija izazvana probojem baterije posred ceste, no to je rizik kakav prati svaku novu tehnologiju. Musk kaže da se čak i u toj situaciji njegov auto snašao bolje nego što bi se snašao klasični, no tko zna. Vrijeme će pokazati. Ono što je vrijeme već pokazalo jest da je bio u pravu što se tiče Falcona. Model 9 v1.1 je nedavno uspješno lansiran, a SpaceX je napravio golem korak prema usavršavanju najveće svemirske letjelice, Falcona Heavy.

Donald J. Trump
Arsen Dedić